Uvodna riječ

U ovom uvodniku dotak­nut ćemo se znanosti i obrazo­vanja na polju brodogradnje danas u RH.

Nedavno je u Rijeci po četvrti put održano Savjeto­vanje o morskoj tehnologiji, skup koji već postaje pre­poznatljiv i tradicionalan. Kao takav, on zajedno sa simpozijem Sorta i časopisom Brodogradnja čini trolist koji za hrvatske znanstveni­ke i stručnjake predstavlja platformu za objavljivanje i prikazivanje rezultata kreati­vnog rada. Još ne tako davno ovaj je trolist bio četverolist, ali se četvrti list, a to su bili Godišnji susreti hrvatskih brodograđevnih projektanata, iz nepoznatih razloga počeo sušiti. U teškim vremenima za hrvatsku brodogradnju, kada su inovacije i razvoj projekata plovila velike složenosti doslov­ce imperativ njezinog opstanka, nužno je čuvati ovaj trolist (a možda i četverolist?), jer svaka njegova sastavnica predstavlja svjetionik za hrvatski brodograđevni know-how. Zato projektanti, glavu gore!

U ovom broju objavljen je intervju s de­kanom Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) u Splitu. Na taj je način zatvoren jedan krug, s obzirom da su u ranijim brojevima časopisa objavljeni razgovori s dekanima ostala dva fakul­teta u RH koji imaju studij brodogradnje (FSB iz Zagreba i TF iz Rijeke). U svim tim razgovorima neizbježivo je dotaknuta tema studiranja u skladu sa smjernicama Bolonjske deklaracije. Iako se nitko od sudionika ovih razgovora nije decidirano izjasnio, ostaje utisak da u tom smislu vlada nezadovoljstvo i dvojba oko smislenosti studiranja po Bolonji. Tu je prije svega po­djela studija na dva dijela koja je iznjedrila prvostupnika, kadrovski profi l potpuno ne­zanimljiv gospodarstvu, a istodobno nepri-premljen za nastavak studija. Nadalje, zbog neprilagođenosti studijskih planova i manj­ka nastavnoga kadra, kontinuirana provjera znanja (domaće vježbe, kolokviji) tijekom semestralne nastave dovela je do velike preopterećenosti studenata i do drastičnoga pada kakvoće stjecanja znanja. Konačno, skupljanje potrebnih ECTS bodova putem samostalnog izbora kolegija od studenata nije dovela do toliko razvikane mobilnosti tijekom studija, već je proizvela kaotično stanje praćenja uspjeha studenata u studiju.

Na kraju, sa željom da znanost i obra­zovanje budu temeljne odrednice razvoja hrvatske brodogradnje u sljedećem razdo­blju, uredništvo časopisa Brodogradnja želi svim brodograditeljima, čitali oni časopis ili ne, ugodne Božićne blagdane i puno uspjeha u sljedećoj 2012. godini.